Zašto je mozak Alberta Einsteina ukraden?

 

Zašto je Einstein smatrao da drugi iscekivaju njegovu smrt?

Opće je poznato ko je Albert Einstein, te da je njegova inteligencija bila neshvatljiva. Mnogi su htjeli da doznaju šta se krije u ovom malom, a velikom mozgu. Veliki broj znanstvenika iščekivao je njegovu smrt kako bi se “dokopali” njegovog mozga da bi ga pažljivo analizirali.

Albert Einstein je svojim sjajnim umom mnogo doprinijeo svijetu u kojem trenutno živimo. Svi njegovi doprinosi, bili su dovoljan razlog da se svijet divi i pita, u čemu se krije tajna njegove inteligencije? Albert je bio svjestan toga da mnogi željno iščekuju njegovu smrt, kako bi se “poigrali” sa njegovim mozgom.

Kada se u aprilu 1955. razbolio, osjetio da mu se bliži kraj,  rekao je svojoj porodici  kada umre da ga kremiraju, te da ne dozvole da njegov mozak bude analiziran i ispitivan. Preminuo je 18. aprila 1955. u bolnici Princeton, u 76. godini života.

Albertov mozak ukraden i izrezan na 240 komadica.

Zašto je mozak Alberta Einsteina ukraden?
Rijetka fotografija netaknutog mozga Alberta Einsteina (Izvor: Thomas Harvey)

Iako je znao želje Alberta Einsteina, doktor Thomas Harvey nije odolio želji da analizira najbistriji um svijeta, pa je skupa sa nekoliko ljekara odlučio da uradi obdukciju i ukrade ovaj fantastični mozak. No, nakon izvjesnog vremena dobio je otkaz na poslu, te je odlučio da zajedno sa Albertovim mozgom ode do Filadelfije i pažljivo ga analizira.

Tražio je dozvolu i blagoslov od Albertovog sina Hansa Einsteina da analizira mozak njegovog oca. Uz obrazloženje da je nedopustivo i da bi bila velika greška da se ne analizira i ispita najveći mozak  svijeta. Dobio je blagoslov, pa je krenuo sa ispitivanjem. Izrezao je mozak u 240 komada i stavio u tekućinu zvanu celoidin.

Komadi Albertovog mozga  bili su raspoređeni  po čitavom svijetu, analizirali su ih mnogi znanstvenici. Neki su željno iščekivali kada će im stignut jedan mali komadić da bi ga istražili, živjeli su u nadi da će upravo oni biti ti koji će otkriti posebnosti ovog uma, no to se nije dogodilo.

Bilo je i onih znanstvenika koji žestoko osudili krađu i nisu željeli biti dio toga suludog plana.  Mnoga istraživanja su provedena, no međutim nije bilo ničeg nadnaravnog u Albertovom mozgu, ničeg što ga čini posebnijim od ostalih. Ostatci Albertovog mozga završili su u muzeju Mütter u Filadelfiji, ali ne svi, ipak su neki dijelovi još uvjek razbacani po svijetu.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.